Stara Nova godina ili pravoslavna Nova godina (Srpska Nova godina) je neformalni tradicionalni pravoslavni praznik, slavi se kao početak nove godine po Julijanskom kalendaru. U 20. i 21. veku, Srpska Nova godina pada 14. januara, budući da 13 dana zaostaje za Novom godinom po Gregorijanskom kalendaru.

 

U Srbiji stara Nova godina najčešće se naziva Srpska Nova godina, a ponekad i pravoslavna Nova godina ili Julijanska Nova godina.
Srpska pravoslavna crkva nastavila je da slaviti svoje praznike po Julijanskom kalendaru. Kao rezultat toga, u Srbiji Božić pada 7. januara.
Veliki deo populacije dočekuje Srpsku Novu godinu na sličan način kao i Novu godinu 1. januara. Za doček Srpske Nove godine obično se organizuje koncert ispred Skupštine grada ili Narodne skupštine u Beogradu, dok vatromet priprema Srpska pravoslavna crkva kod Hrama svetog Save na Vračaru, gde se ljudi takođe okupljaju. Ostali gradovi takođe organizuju doček Srpske Nove godine.
Restorani, hoteli, klubovi, kafići i splavovi su obično puni i unapred rezervisani. Na svim mestima je organizovan doček Srpske Nove godine, slavi se sa odličnom hranom i živom muzikom. Za razliku od kalendarske Nove godine, u centru, većina kafića sa stranom muzikom ima slobodan ulaz i oni nemaju specijalne pakete za Srpsku Novu godinu. Sa druge strane splavovi i klubovi koji imaju organizovan doček sa uživo folk muzikom su unapred rezervisani i po dve nedelje ranije - što znači mnogo igranja po stolovima i razbijenog stakla. Srpska Nova godina se dočekuje mnogo luđe nego kalendarska. Pucnjave, vatrometi i pirotehnika su više zastupljeni nego za običnu Novu godinu.
Tradicionalni narodni naziv za ovaj praznik je Mali Božići. Neke familije nastavljaju sa srpskim božićnim tradicijama i običajima.
Tradicija Pravoslavne Nove godine se zadržala u Rusiji, Armeniji, Ukrajini (Malanka), Moldaviji, Gruziji, Belorusiji, Kazahstanu, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji.
Srećna Srpska Nova godina!


izvor: novagodina.rs