U četvrtak, 13. juna, u zgradi nekadašnje vranjevačke opštine održan je okrugli sto na temu moguće prekogranične saradnje na polju razvoja komunalne infrastrukture u opštinama severnobanatskog upravnog okruga i opštini Novi Bečej. Okruglom stolu na kome su razmenjivana iskustva i problemi u praksi, ali i gde se govorilo o potencijalnim pravcima i mogućnostima delovanja prisustvovali su i predstavnici Privredne komore Budimpešte koja je jedan od glavnih potencijalnih partnera za ovu oblast.

 

Predsednik opštine Novi Bečej, Saša Maksimović, istakao je da je značaj ovakvih dešavanja u stvaranju mogućnosti da opština Novi Bečej bude regionalni centar koji će sebi privlačiti što veći broj ljudi. “Da bi Novi Bečej kao mala sredina imao perspektivu za napretkom, odnosno da bi zaustavio dalje propadanje i sačuvao građanstvo, mi moramo biti regionalni centar ne u jednoj već u više oblasti. Prvi korak nam jeste bila Budimpeštanska privredna komora, a ovo je prvi korak nakon potpisivanja zajedničkog sporazuma, gde vi bukvalno morate da navedete ostale opštine da dođu kod vas. Danas su ovde bili predstavnici grada Kikinde, zamenica gradonačelnika, predstavnici Ade, Kanjiže i Novog Kneževca. Dakle, ukoliko žele saradnju sa partnerima iz Mađarske, a dve teme koju su danas delegirane jesu prečišćavanje pijaće vode i prečišćavanje otpadnih voda, moraće da dođu u Novi Bečej” rekao je Maksimović dodavši i da će za Novi Bečej saradnja sa Privrednom komorom Budimpešte naročito značajna biti u domenu rešavanja problema prečišćavanja otpadnih voda, dok je problem pijaće vode već u postupku rešavanja, odnosno, u postupku izdavanja građevinske dozvole za izgradnju postrojenja za prečišćavanje.

Okruglom stolu prisustvovao je i Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog okruga, koji je naglasio da su odnosi Srbije i Mađarske odlični, te da saradnja sa Budimpeštanskom privrednom komorom predstavlja logičnu razradu međudržavnih sporazuma, naročio u smislu prenošenja iskustava: “Značaj za ceo region i ne samo za region Severnobanatskog upravnog okruga i, uopšte, Banata je velik, naročito što Budimpeštanska trgovinska i industrijska komora na teritoriji cele države na neki način deluje da bi svoja iskustva iz Evropske unije prenela na Srbiju i na lokalne samouprave koje imaju probleme, uglavnom, sa pijaćom vodom. Međutim, današnja tema je bila rešavanje problema infrastrukture, a razgovarali smo i o mogućnostima neke više saradnje”.

Mikloš Bornemisa, predstavnik Budimpeštanske privredne komore, rekao je da je prvi cilj okruglog stola bio mapiranje toga gde bi se moglo pomoći i da se došlo do zaključaka da je jedan od glavnih problema građana na ovom podneblju pijaća voda. “Mi imamo saznanja, i tu ćemo pomoći, koji su to programi koje Evropska Unija može da finansira, a imamo i iskustva i tehnologiju koje možemo dati za uređivanje ekologije” rekao je Bornemisa.