Error in function loadImage: The image could not be loaded.

Error in function redimToSize: The original image has not been loaded.

Error in function saveImage: There is no processed image to save.

Error in function loadImage: The image could not be loaded.

Error in function redimToSize: The original image has not been loaded.

Error in function saveImage: There is no processed image to save.

U petak, 19. oktobra, štab za vanredne situacije opštine Novi Bečej održao je sednicu.

 

Članovi štaba bavili su se dvema temama koje su, trenutno, od izuzetnog značaja za građane opštine Novi Bečej. Prva se odnosila na epidemiju afričke kuge svinja, a druga na sve učestalije paljenje strnjišta u ataru.

Govoreći o problemu afričke kuge svinja, Milan Stojšin, pomoćnik predsednika opštine zadužen za poljoprivredu, istakao je da se ova bolest pojavila u Rumuniji i da je velika verovatnoća da će preći i u Srbiju, a da su najugorženije banatske opštine Nova Crnja, Žitište i Sečanj. Kako kaže, ne postoji mognućnost vakcinacije niti postoji lek i uzrokuje visoku stopu smrtnosti svinja. “Čak i ukoliko ne dođe do smtrnosti, svinje se ubijaju pošto protiv afričke kuge ne postoje ni vakcinacija ni lek. Svom srećom, nije zoonoza, dakle, ne može preći na čoveka, ali biosigurnosne mere su te mere koje mogu da spreče da ne dođe do pojave ove bolesti. Znači, ne hraniti svinje pomijama, strogo voditi računa o higijeni. Ukoliko neko ima veliku farmu mora imati i zaštitna odela i obuću koju će koristiti samo na toj farmi. Dakle, nema da dolazi komšija da vidi svinje ili neko drugi da se uvodi u farmu. Takođe, moraju postojati dezinfekcione barijere ili sunđeri natopljene dezinfekcionim sredstvom. Potrebno je sve dovesti do najvišeg stepena zaštite što se tiče dezinfekcije” rekao je Stojšin.

Osvrnuvši se na požare koji u poslednje vreme sve češće nastaju kao posledica paljenja strnjišta, on je ukazao na to da je to opasno sa aspekta bezbednosti saobraćaja budući da značajno smanjuje vidljivost na putevima, ali i da paljenjem strnjišta zemljište gubi na kvalitetu. “Prvo i osnovno što se tiče poljoprivede, paljenjem strnjišta dovodimo do degradacije zemljišta jer smanjujemo procenat humusa i zemljištu, a znamo da je humus indikator plodnosti. Ovom praksom uništavamo korisne bakterije koje nam pomažu u razlaganju đubriva i proizvodnji humusa. Dakle, ako palimo zemljišta palimo i te bakterije koja su nam potebne, a za nekoliko godina imaćemo degradaciju zemljišta, odnosno smanjenje humusa u njoj” rekao je Milan Stojšin još jednom apelovavši na poljoprivrednike i druge građane da to ne rade podsetivši na skorašnji primer Carske bare kojoj je jedan tako nastao požar naneo ogromnu štetu.