Specijalni rezervat prirode “Slano Kopovo” dobija nove pristupne puteve.

 

Široka turistička ponuda je nešto po čemu je opština Novi Bečej već dugo poznata. Veliki broj manifestacija najraznolikijeg sadržaja svake godine privlači turiste iz cele Srbije, ali i regiona. Među turističkim destinacijama koje opština nudi je i specijalni rezervat prirode “Slano Kopovo” koji, do sada, nije bio iskorišćen u punom potencijalu usled otežanog pristupa u periodima kada ima više padavina. Ipak, i ovaj problem je nadomak rešavanja čime će turistička ponuda opštine Novi Bečej biti znatno ojačana.

Naime, opština Novi Bečej i grad Šandorfalva iz Mađarske zajedno realizuju projekat “Rehabilitacija zajedničkog i kulturnog nasleđa u cilju budućeg razvoja regiona” u okviru kojeg će biti izgrađeni i novi pristupni putevi SRP “Slano Kopovo”. Vrednost ovih radova je, približno, 80.000 evra, a biće izgrađena dva puta, jedan dužine 425 metara i drugi dugačak 1000 metara.

Saša Maksimović, predsednik opštine Novi Bečej, obraćajući se medijima povodom skorog početka radova, istakao je da je značaj ove investicije, pre svega, sa aspekta eko turizma. “Novi Bečej jeste prepoznao važnost turizma. Ne manifestacionog, već konkretnog turizma. Od eko turizma, preko kulturnog turizma, sportskog turizma i tako dalje.” rekao je Maksimović. Prvi čovek opštine Novi Bečej dodao je i da je rok za završetak radova početak jula.

 

Novica Blažin, član projektnog tima, naglasio je da je izgradnja saobraćajnica, ali i parkinga za vozila, možda, i najbitnija aktivnost u okviru ovog projekta posvećenog očuvanju zajedničkog kulturnog nasleđa: “Ovo su sve preduslovi za turističke posete specijalnom rezervatu prirode “Slano Kopovo”, ali, to nije isključivo put za potrebe turizma, nego je i put koji će korisiti svi sugrađani i posetioci Novog Bečeja, oni koji imaju zemlju, poljoprivrednici i mnogi drugi”. On je ukazao i na činjenicu da bez pristupnih puteva nije lako, uopšte, doći do rezervata ni terenskim vozilima u uslovima padavina ili neposredno posle padavina.

 

A da je “Slano Kopovo” mesto gde se okupljaju istinski ljubitelji prirode, potvrdila je i Silvija Ivanić, stručna saradnica u ovom specijalnom rezervatu prirode, koja je dodala i da rezervat posećuju ornitolozi, biolozi, ali i fotografi, ljubitelji prirode, kao i deca u okviru školskih ekskurzija. “Ovo je oaza nedirnute prirode, područje koje je veoma jedinstveno i specifično ne samo za našu državu, već i za celu Evropu. Veoma specifičan biljni i životnjski svet se ovde razvija i opstaje. Najinteresantnije, iz mog ugla, je u jesenjem periodu kada je vrh jesenje migracije i kada imamo na desetine hiljada ždralova ovde”, rekla je Ivanić dodavši i da svako godišnje doba u rezervatu nosi sa sobom neku specifičnost i neki novi ugao koji može biti zanimljiv posetiocima. Ona je iskoristila priliku i da demantuje popularni mit o tome da je Slano Kopovo poslednji ostatak Panonoskog mora: “Slano Kopovo je fosilni, odnosno, stari, paleo meandar reke Tise. Na ovom području gde je jezero Slano Kopovo je nekada proticala reka Tisa i kada su regulacijom toka reke presekli njeno korito ono što je ostalo iza nje je Slano Kopovo. A so vodi poreklo iz karaktera ovog područja jer je ovde najniži deo terena gde su se u davnoj geološkoj prošlosti, kada su se topili snežnici i lednici, taložile mineralne materije, kristali, škriljci. Kretanje podzemnih voda iznosi te materije na površinu i zaslanjuje zemljište, a samim tim, i vodu”.

Pored izgranje prilaznih puteva, predviđeno je da se, u okviru projektnih aktivnosti, na Slanom Kopovu održi i Tiska akadameija akvarela, prezentacija ekoturizma, fotosafari, ali i festival narodnog stvaralaštva “Ricsaj” i festival ždralova. Projekat se završava marta 2020. godine.

 

O Specijalnom rezervatu prirode „Slano Kopovo”

Specijalni rezervat prirode „Slano kopovo“ se nalazi u severnom Banatu, omeđen putevima Novi Bečej – Novo Miloševo i Novi Bečej - Bašaid i predstavlja jednu od poslednjih očuvanih bara na slatinama Vojvodine, odnosno slanih jezera u paleomeandrima.

Slano Kopovo ne samo da predstavlja neprocenjiv centar osobene biološke raznovrsnosti živog sveta na prostorima Vojvodine, već i reprezentativni primer slatinskih staništa koja su na granici potpunog nestajanja. Ovaj Specijalni rezervat prirode je jedan od najvažnijih i najosobenijih staništa ptica u Srbiji, kao i specifičnih slatinskih biljnih zajednica koje su, ne samo u Srbiji, već i u celoj Panonskoj niziji u fazi iščezavanja.

Slano Kopovo je povoljan ambijent za ždralove, divlje patke, divlje guske i šljukarice kao i ptice sabljarke i morske žalare. Ukupno je na području Slanog Kopova zabeleženo 203 vrsta ptica, što je 63% od svih poznatih vrsta u Vojvodini.