Ilustracija: Webinfo / AI
Kada 7. juna izađu na referendum, građani opštine Ada odlučivaće o nastavku samodoprinosa od 3% na zarade, koji bi važio do kraja 2038. godine. To nije formalnost — odluku donose sami građani, i upravo zato je opravdano pitati: šta je dosadašnji samodoprinos konkretno doneo, koliko je novca prikupljeno i na šta je tačno potrošen.
Odgovor na poslednje pitanje, kako stvari sada stoje, nije lako pronaći. Webinfo je pregledao referendumske materijale, budžetsku dokumentaciju i internet stranice Opštine Ada i mesnih zajednica, ali među javno dostupnim dokumentima nije našao objedinjeni pregled koji bi na jednom mestu pokazao koliko je tokom važećeg ciklusa prikupljeno i kako je utrošeno. To ne znači da takvi podaci ne postoje — već da ih u trenutku pripreme ovog teksta nije bilo moguće pronaći među dokumentima dostupnim javnosti.
Koliko novca je u pitanju
Foto: Stavke samodoprinosa u budžetu opštine Ada za 2024. godinu — ukupno 108,01 milion dinara (Službeni list opštine Ada, br. 50/2023)
Reč je o značajnim sumama. Prema budžetu opštine Ada za 2024. godinu (Službeni list opštine Ada, br. 50/2023), prihodi od samodoprinosa planirani su u iznosu od 108,01 milion dinara, od čega se najveći deo — 86,62 miliona — odnosi na samodoprinos prema zaradama zaposlenih. U budžetu za 2025. godinu (Sl. list br. 34/2024) planirani su na nešto nižem nivou, 96 miliona dinara. Za dve godine, zbirno, planiran je prihod od oko 204 miliona dinara.
Najveći deo tog iznosa izdvajaju zaposleni iz svojih plata, a ostatak poljoprivrednici, preduzetnici i vlasnici imovine.
Sama odluka iz 2020. godine, doneta posle tadašnjeg referenduma, predviđa da se kroz osmogodišnji ciklus, od 2021. do kraja 2028, samodoprinosom prikupi ukupno oko 766 miliona dinara — u proseku oko 95 miliona godišnje. Iznos je raspodeljen po mesnim zajednicama: za Drugu mesnu zajednicu Ada planirano je 350 miliona, za Mol 240 miliona, za Prvu mesnu zajednicu Ada 144 miliona, a za Utrine 32 miliona dinara.
Zakon je jasan: ta sredstva su strogo namenskog karaktera. Pitanje na šta su tačno otišla zato nije akademsko — to je novac za koji su građani imali pravo da znaju gde završava.
Samodoprinos koji traje najmanje od 2006.
Samodoprinos u Adi nije nova pojava. Najstariji dokument koji je Webinfo pronašao jeste odluka Saveta Mesne zajednice Mol iz decembra 2006, doneta posle pismenog izjašnjavanja građana sprovedenog od 13. do 26. novembra 2006 (poziva se na Predlog odluke objavljen u Službenom listu opštine Ada broj 16/2006). Tom odlukom uveden je samodoprinos za period od 2007. do 2012. godine, u ukupnom iznosu od 52 miliona dinara, po istoj stopi koja se i danas predlaže — 3% na zarade.
Sama opština ide i dalje od toga: u informativnom materijalu za referendum 2026. navodi da se „na teritoriji opštine Ada već decenijama prikuplja samodoprinos". Reč je o modelu koji, prema dokumentaciji i navodu same opštine, u Adi postoji još od 2006. i traje „već decenijama" — što čini izostanak objedinjenog pregleda prikupljenih i utrošenih sredstava utoliko uočljivijim.
Novi referendum pre isteka važeće odluke
Odluka doneta posle referenduma 2020. godine važi za period od 1. januara 2021. do 31. decembra 2028. Ona sama predviđa da obaveza plaćanja samodoprinosa može prestati i pre tog roka — ali samo ako se program u potpunosti realizuje. Drugim rečima, da bi obaveza prestala ranije, trebalo bi da je ostvaren ceo program vredan oko 766 miliona dinara, a o tome nema javno dostupnog podatka. Novo izjašnjavanje, međutim, zakazano je već za 7. jun 2026, dve i po godine pre isteka važeće odluke, a predložena nova odluka predviđa nastavak samodoprinosa do 31. decembra 2038. Webinfo među javno dostupnim dokumentima nije pronašao obrazloženje zašto se referendum organizuje ranije, niti podatak o tome u kojoj meri je dosadašnji program realizovan. Pitanje je upućeno Opštini Ada.
O čemu građani odlučuju?
Prema informaciji objavljenoj uz referendum, zaposleni bi izdvajali tri odsto zarade, isto bi važilo za prihode preduzetnika, dok bi se za poljoprivredno zemljište obaveza određivala po katastarskom hektaru u protivvrednosti 20 kilograma pšenice. Obveznici su i vlasnici nepokretnosti u opštini koji u njoj nemaju prebivalište. Penzioneri nisu obveznici samodoprinosa.Penzioneri nisu obveznici samodoprinosa. Pravo glasa na referendumu ima 14.926 birača.
U objavljenom materijalu navedeni su obveznici samodoprinosa, način obračuna i planirane namene sredstava — od revitalizacije vodovodnih cevi i kanalizacije, preko održavanja puteva, trotoara i ulične rasvete, do pomoći obrazovnim ustanovama, sportskim klubovima i ugroženim porodicama. Ono čega u javno dostupnom materijalu nema jeste pregled koliko je novca do sada stvarno prikupljeno i koliko je od toga otišlo na koju od tih namena.
Šta propisuje zakon
Zakon o finansiranju lokalne samouprave propisuje da odluka o samodoprinosu mora da sadrži namenu sredstava, način ostvarivanja nadzora građana nad njihovim namenskim korišćenjem, kao i način vraćanja sredstava koja eventualno budu ostvarena iznad iznosa predviđenog odlukom.
Važeća odluka o samodoprinosu u opštini Ada ide i korak dalje: predviđa posebnu analitičku evidenciju o naplaćenim i utrošenim sredstvima koja se ažurira jednom godišnje i dostupna je građanima, Nadzorni odbor koji kontroliše naplatu i trošenje, kao i obavezu da se građani najmanje jednom godišnje obaveštavaju o realizaciji programa — preko internet prezentacije mesne zajednice, lokalnih novina i drugih medija. Drugim rečima, obaveza transparentnosti postoji i u zakonu i u samoj odluci — pa je utoliko opravdano očekivati da takav pregled bude dostupan građanima pre nego što ponovo odlučuju.
Samodoprinos nije jedini model
Samodoprinos danas nije česta pojava u Srbiji. Prema dostupnim medijskim izveštajima, u pojedinim opštinama zadržan je decenijama — u Malom Iđošu, na primer, plaćaju ga i zaposleni i poljoprivrednici, a sredstva se usmeravaju na roditeljski dodatak, studentske stipendije i pomoć teško obolelima. U Zrenjaninu je zadržan samo u nekoliko mesnih zajednica, dok su ga u opštinama poput Bačke Topole i Nove Crnje građani na pojedinim referendumima odbili ili je prestao da važi istekom ranijih odluka.
Zbog toga se pitanje nastavka samodoprinosa u Adi ne svodi samo na visinu izdvajanja, već i na procenu rezultata koje je ovaj model finansiranja dao tokom prethodnih godina.
Pitanja upućena Opštini Ada
Tokom pripreme ovog teksta Webinfo je Opštini Ada uputio pitanja o realizaciji važećeg programa samodoprinosa, uključujući podatke o ukupno prikupljenim i utrošenim sredstvima od početka 2021. godine, stepenu realizacije planiranih aktivnosti, kao i razlozima zbog kojih se novi referendum organizuje pre isteka važeće odluke koja traje do kraja 2028. godine.
Pitanja se odnose i na način informisanja građana o rezultatima dosadašnjeg ciklusa samodoprinosa i dostupnost objedinjenih podataka o njegovoj realizaciji. Webinfo će odgovore objaviti po prijemu.
Autor: Tijana Janković
Ada új népszavazás előtt: a polgárok 2038-ig szóló önkéntes hozzájárulásról döntenek, miközben a korábbi eredményekről nehéz átfogó adatokat találni
Megjegyzés: A cikk magyar nyelvű változata mesterséges intelligencia (AI) segítségével készült. Kétség esetén az eredeti szerb nyelvű változat tekintendő irányadónak.
Június 7-én Ada község polgárai népszavazáson döntenek arról, hogy támogatják-e a bérekre kivetett 3 százalékos önkéntes hozzájárulás (samodoprinos) meghosszabbítását, amely az elfogadása esetén 2038 végéig maradna érvényben. Ez nem puszta formalitás: a döntést maguk a polgárok hozzák meg, ezért joggal merül fel a kérdés, hogy a korábbi hozzájárulás milyen eredményeket hozott, mennyi pénz folyt be belőle, és mire fordították azt.
Az utóbbi kérdésre jelenleg nem könnyű választ találni. A Webinfo áttekintette a népszavazási dokumentációt, a költségvetési anyagokat, valamint Ada község és a helyi közösségek honlapjain elérhető dokumentumokat, de a nyilvánosan hozzáférhető anyagok között nem talált olyan összesített kimutatást, amely egy helyen bemutatná, mennyi pénz gyűlt össze a jelenlegi időszakban, és azt hogyan használták fel. Ez nem jelenti azt, hogy ilyen adatok nem léteznek, csupán azt, hogy a cikk elkészítésének időpontjában nem voltak könnyen elérhetők a nyilvánosság számára.
Mekkora összegről van szó?
Fotó: Az önkéntes hozzájárulásból tervezett bevételek Ada község 2024. évi költségvetésében – 108,01 millió dinár (Ada Község Hivatalos Lapja, 50/2023.)
Jelentős összegekről beszélünk. Ada község 2024-es költségvetése szerint az önkéntes hozzájárulásból 108,01 millió dinár bevételt terveztek, ebből 86,62 millió dinár a munkabérekből levont hozzájárulásból származott. A 2025-ös költségvetésben 96 millió dinár szerepel ezen a soron. A két évre tervezett összeg együttesen mintegy 204 millió dinár.
A bevétel legnagyobb részét a munkavállalók fizetik be bérükből, míg a fennmaradó részt mezőgazdasági termelők, vállalkozók és ingatlantulajdonosok adják. A törvény szerint ezek a források kizárólag meghatározott célokra használhatók fel. Éppen ezért nem mellékes kérdés, hogy pontosan mire költötték őket.
Legalább 2006 óta létezik
Bár a jelenlegi időszak a 2020-as népszavazásra épül, az önkéntes hozzájárulás jóval régebbi múltra tekint vissza Adán. A község honlapján megtalálható egy, a moholi helyi közösségre vonatkozó határozat, amelyet a 2006 novemberében megtartott lakossági szavazás után fogadtak el. Ez alapján biztosan kijelenthető, hogy az önkéntes hozzájárulás legalább 2006 óta létezik a község területén.
A 2026-os népszavazás tájékoztató anyaga ennél is tovább megy: abban az szerepel, hogy „Ada község területén már évtizedek óta szednek önkéntes hozzájárulást”. Ha valóban több évtizedes rendszerről van szó, akkor különösen indokoltnak tűnik az átlátható, összesített beszámoló iránti igény.
Új népszavazás a jelenlegi döntés lejárta előtt
A 2020-as népszavazás nyomán elfogadott határozat 2021. január 1-jétől 2028. december 31-éig érvényes. Az új népszavazást azonban már 2026. június 7-re kiírták, vagyis két és fél évvel a jelenlegi időszak lejárta előtt. Az új javaslat szerint a hozzájárulás 2038 végéig maradna érvényben.
A Webinfo a nyilvánosan elérhető dokumentumok között nem talált indoklást arra vonatkozóan, hogy miért most kerül sor az új népszavazásra. Ezzel kapcsolatban kérdéseket küldtünk Ada község önkormányzatának.
Miről döntenek a polgárok?
A közzétett tájékoztató szerint az alkalmazottak jövedelmük 3 százalékát fizetnék be, míg a mezőgazdasági földek esetében a kötelezettség kataszteri hektáronként 20 kilogramm búza értékének megfelelő összeg lenne. A nyugdíjasok nem kötelezettek a hozzájárulás fizetésére. A népszavazáson 14.926 választópolgár jogosult részt venni.
A dokumentáció részletesen felsorolja a tervezett célokat: vízvezeték-hálózat felújítása, csatornahálózat fejlesztése, utak és járdák karbantartása, közvilágítás, oktatási intézmények támogatása, sportegyesületek segítése és szociális célú támogatások. Ugyanakkor a nyilvánosan elérhető anyagokból nem derül ki, hogy a korábban beszedett pénz mekkora része jutott ezekre az egyes célokra.
Mit ír elő a törvény?
A helyi önkormányzatok finanszírozásáról szóló törvény előírja, hogy az önkéntes hozzájárulásról szóló döntésnek tartalmaznia kell a felhasználás célját, a polgári ellenőrzés módját, valamint az esetleges többletbevételek kezelésének szabályait.
A jelenleg hatályos adai határozat külön nyilvántartás vezetését írja elő a beszedett és felhasznált összegekről, továbbá a lakosság tájékoztatását a programok megvalósításáról és a pénzeszközök rendeltetésszerű felhasználásáról.
Más szóval: az átláthatóság követelménye nemcsak a törvényben, hanem magában a helyi határozatban is szerepel.
Kérdések az önkormányzathoz
A cikk elkészítése során a Webinfo kérdéseket küldött Ada község önkormányzatának a jelenlegi önkéntes hozzájárulási program megvalósításáról. Kértük többek között a 2021 óta beszedett és felhasznált összegek adatait, a tervezett programok megvalósulásának arányát, valamint annak indoklását, hogy miért írnak ki új népszavazást a jelenlegi időszak lejárta előtt.
A kérdések arra is vonatkoznak, hogyan tájékoztatják a polgárokat az eddigi eredményekről, és elérhető-e összesített kimutatás a program megvalósításáról.
A Webinfo a beérkező válaszokat közzéteszi.
