Oko 24.000 zaposlenih u rudarstvu proslavlja Dan rudara, koji se obeležava sećanjem na 6. avgust 1903. kada je u Senjskom rudniku, prvoj i najstarijoj jami u zemlji, počeo štrajk zbog loših finansijskih i radnih uslova.
Štrajkači su se tada izborili za bolji položaj i skraćenje radnog vremena.
Neposredan povod štrajku u Senjskom rudniku te godine, pola veka nakon pronalaska i početka kopanja uglja u Senju, bilo je "otpuštanje sa posla trojice radničkih aktivista".
Za devet dana štrajka, zapisali su hroničari tog vremena, rudari Senjskog rudnika su "izborili povratak na posao dvojice otpuštenih radnika, skraćenje radnog vremena i besplatan olaj za osvetljenje".
Rudari u Srbiji danas imaju beneficirani radni staž - na godinu dana dobijaju beneficiju šest meseci zbog teških uslova rada.
U Srbiji posluje oko 270 preduzeća koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina i 20 preduzeća za geološka istraživanja mineralnih sirovina.
Prema podacima resornog ministarstva, godišnje se u zemlji iskopa oko 80 miliona tona rude.
Broj zaposlenih u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom iznosi od 5.500 do 6.000 radnika.
Među najvećim rudnicima su površinski kop Rudarskog basena Kolubara, koji je u sastavu Elektroprivrede Srbije, i rudnici bakra Rudarsko-topionicarskog basena Bor.
Prosečna zarada rudara u Srbiji i dalje je niska, i za većinu njih iznosi, prema ranijim podacima, između 30.000 i 50.000 dinara.
Iako se u rudnicima sprovode mere zaštite, kao i kontrola i nadzor nad uvođenjem tih mera, i dalje postoje rudnici u kojima je bezbednost na niskom nivou, posebno u onim koji su prošli neuspešnu privatizaciju.
(MONDO)