Bečej je više od dva veka, sredina u kojoj žive brojni narodi, različitih vera. Tu tvrdnju potvrđuju i verski objekti koji se nalaze u Zelenoj ulici. U neposrednoj blizi nalaze se dve crkvice, jedna pravoslavna druga rimokatolička a nekoliko stotina metara udaljena od njih nalazi se evangelističko-protestanska crkva. Svaka ima svoju istoriju, kada je nastala kome je posvećena i ko su bili donatori za podizanje crkve.
Čika Steva, kako su ga zvali, je jedan od najznačajnijih Srba druge polovine XIX i prve polovine XX veka u Ugarskoj. Iako pravnik po obrazovanju, najviše se angažovao u kulturno-prosvetnoj delatnosti. Bavio se književnim radom, obrazovanjem, izdavaštvom i politikom.
U starom delu Novog Sada jedna mala uličica dobila je ime po lekaru Miladinu Svinjarevu Veličkoviću. Ništa neobično za veliki grad da se na ovakav način zahvale značajnim sugrađanima.
Porodica Dunđerski spada u red najznačajnijih srpskih porodica u drugoj polovini XIX i prve polovine XX veka. Na teritoriju današnje Vojvodine došli su krajem XVII veka iz Višnjice (Hercegovina).Najpre su se naselili u okolini Subotice, da bi se u prvoj polovini XIX veka naselili u Srbobranu.
U drugoj polovini XIX veka dolazi do razvoja industrije u Bečeju. Prvо se počela razvijati mlinska zatim mašinska. Jačanjem privrede dolazi do osnivanja banaka i štedionica. U njima preovladava domaći i strani kapaital, a u poslednje tri decenije XIX veka bilo je osnovano 10 banaka ili kako su ih tada nazivli “novčani zavodi“.U to vreme Bečej broji 18.000 stanovnika.